Pregled i konzultacije
[content_third id=”first”]
Kod svakoga dijagnostičkog postupka ispitanik treba doći na savjetovanje i pregled na koji je poželjno ponijeti i medicinsku dokumentaciju ukoliko postoji. Nakon što dijagnostičar pregleda dokumentaciju, možda će tražiti da ispitanik obavi dodatne laboratorijske pretrage. Cilj savjetovanja je usmjeriti na traženje uzroka, a ne simptoma oboljenja kako bi se nakon toga mogla primijeniti pravilna terapija.
U razgovoru i na osnovi prikazanih rezultata dijagnostičar postavlja dijagnozu. U trajanju od najviše dva sata ispitanik dobiva potpunu procjenu svoga zdravlja, a dijagnostičar mu predlaže mjere za oporavak organa čije je zdravlje narušeno.[/content_third]
[content_third]
Dijagnostički postupak potpuno je neinvazivan i ne izaziva nikakve neželjene učinke. Prije početka postupka potrebno je sa sebe skinuti metalne predmete.
Vibracije se stvaraju u vrlo osjetljivom uređaju, putem sondi signali se prenose na organizam, a u isto vrijeme primaju njegovu rezonanciju kao rezultat interakcije sa vibracijama organa. Cijeli proces promatra se na zaslonu računala. Tim se postupkom ispituje homeostaza čovjeka, tj. stanje tijela koje stalnim održavaju temperatura, pH faktor (ljudsko tijelo sadrži oko 70% vode) i niz drugih fizioloških uvjeta.[/content_third]
[content_third id=”last”]
Kada proces skeniranja cijelog organizma završi, dijagnostičar počinje analizu onih organa na koje sumnja na osnovi anamneze ili onih čiju analizu zahtijeva ispitanik. Na zaslonu se pojavljuju obojeni prikazi unutrašnjih organa u presjecima označenima markerima funkcionalnosti, najčešće u šest stupnjeva.
Prva tri stupnja prikazuju da tkivo i dio organa rade normalno, a ostala tri da je došlo do mogućeg oboljenja organa.[/content_third]
Dijagnostički postupak obično traje između sat do dva, no kako je pristup individualan ovisi od osobe do osobe.
Nakon postavljanja dijagnoze dijagnostičar ispitaniku daje upute za očuvanje zdravlja.